DOBAR TEK – Velika izložba Gradskog muzeja Varaždin
Naši učenici (uglavnom polaznici Debatnog kluba) mogli su 22. ožujka 2023. razgledati uz stručno vodstvo izložbu „Dobar tek“. Imali su priliku vidjeti 500 predmeta koji, kroz multidisciplinarni pristup, govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost i s pogledom u budućnost
Izložba je osmišljena tako da spaja sva osjetila (vid, sluh, okus, dodir i miris) zahvaljujući maštovitosti pristupa kustosa koji su radili na samoj izložbi. Ono što su naši učenici mogli vidjeti vezano je za razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života (kako se dolazi do hrane vlastitom ili organiziranom proizvodnjom, kako se ona pripremala kroz stoljeća, kako se čovjek privikavao podneblju i uvjetima klime, kako se hrana prezentirala, čuvala i kakvo je značenje imala s društvenog i povijesnog gledišta.
Hrana je imala utjecaj na kulturu oblikovanja vlastitoga identiteta regije, odredila je razvoj poljoprivrede, obrta, tvornica za preradu hrane i time značajno markirala kvalitetu i način života sjeverozapadne Hrvatske.
Ljepota ove izložbe jest i u tome što se ne zadržava samo na činjenicama i muzejskim eksponatima koji su dostupni, već nastoji iz fragmenata kućnih riznica ispričati priču koja nije na prvi pogled uočljiva. Tako se prikazuje bijela kuhinja koja predstavlja niz kućnih elemenata sakupljenih po raznim kućanstvima, a svaki predmet (mlinac za tijesto, ledenica, začinske kutije, razbijači oraha ili lješnjaka i slično) govore o društvenim promjenama koji su nametnuli svjetski ratovi 20. stoljeća kao što je veća angažiranost žena u svim zanimanjima pa tako i potreba da se kućanski poslovi pojednostave upotrebom i inoviranjem kućanskih aparata.
Nadalje, sakupljeni servisi za objedovanje pričaju sami po sebi zanimljive priče od toga kako su i otkuda su dospjeli u muzeje, što prikazuju, kako su napravljeni i kada su ih ukućani iznosili na svoje stolove.
Za razliku od bijele kuhinje, crna kuhinja prikazuje otprilike srednjevjekovnu kuhinju i elemente koje je mogla sadržavati te načine kako je mogla čuvati hranu.
Zvukovi s tržnice, cjenici i proglasi o kupovini i prodaji iz početka 20. st. mogu nam oslikati pravo ekološko stanje naših voda i zemlje danas ukoliko si dozvolimo usporedbu. Naime, izložba prikazuje zanimljive popise riba koje su se tada mogle kupiti na tržnici ili su ih ribiči pecali u Dravi, pokazuje popise žitarica kroz razne vremenske periode, potražnju i potrošnju za određenim proizvodima i brojne načine čuvanja namirnica i njihovog transporta.
Veliku pažnju privukli su i brojni recepti kroz stoljeća, mnogi od njih ispisani i na samom dijalektu koji se danas rijetko čuje. Ništa manje zanimljivi bili su izmaštani recepti koje su kustosice osmislile prema razdobljima prethistorije, antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, klasicizma pa sve do modernoga doba gdje se priča otvorila u jedan sasvim novi smjer proizvodnje hrane koji već postoji i provodi se, a nastoji biti usmjeren na ekološke razloge promjena načina razmišljanja (uzgoj u kućama pod umjetnim uvjetima, korištenje nove hrane kao što su kukci, sintetiziranjem hrane u obliku tableta ili tekućina).
Naši su učenici bili inspirirani izložbom i u sljedećim prilozima moći ćete čitati kako su istražili načine pripreme hrane kod svojih ukućana, istraživali su načine spremanja hrane za zimnicu, a i sami pokušavali osmisliti jelovnike budućnosti. U razgovorima pokazali su želju da razmisle o organiziranju vlastitih oblika proizvodnje hrane.
Tekst napisala: Snježana Tramburovski
RECEPTI
Kao što svaka baka ima svoju tajnu kod svojih jela pa tako ima i moja baka.
Ja: Baka kaj si ti znala slagati za jesti dok si bila još mlada?
Baka: Joj pa ja sam puno toga znala delati.
Ja: A kaj si znala delati a da se ve v to doba više ne slaže?
Baka: Pa bilo je popularno u ono moje vreme dok nebi imali peneze jer je tada bilo skupo jeli bi popare tak se je to zvalo. A sastojci su ti bili ovi:
-10 šniti starog kruha
-1 dl ulja
– malo soli
– 180 g kiselog vrhnja
– češnjak
Ja: A kak se to sto slagalo?
Baka: Stari kruh smo narezali na kockice pa ulje i vodu i sol zavriti na laganoj vatri. Desti kiselo vrhnje. Desti kruh v tanjur i prolijati z tim umakom.
Ja: Pa zanimljivo. Ja jedino znam za župu z jajima.
Baka: e i to sam znala delati.
Ja: A kak se to dela?
Baka: Daj nemam ve vremena. Pitaj mamu moram sire iti delati.
Ja: Dobro. Ajde bok.
Lana Novoselec, 7.a
Maneštra – pašta, krumpir i pežuv!
Prontajmo: ena pes pežula, ena feta pancete i por štroki češna, štiri perja persemola, štiri krumpira veća i ena pes pašte. U lonac stavimo kuhat pežuv i taco. Taco napravimo toko da stacamo panceta, česan i peršemolo. Kada je pežuv diboto kuhan dodomo kumpiri zdrobljen. Posolimo, dodomo molo papra i krvave paprike. Kada je kuhan pežuv i kumpir dodomo pašta. Kada je se skuhano pustimo pu ure da se molo ohlodi.
Mia Ela Klarić, 7.c
STARINSKI RECEPTI
Repni štrukli
Repa se oguli, nariba i skuha u slanoj vodi.
Ocjedi se i ožmekne. Stavi se na mast peći. Ne predugo.
Tijesto: Brašno, bijelo ulje i malo soli, mlaćne vode i po potrebi.
Klubasična župa s vrgajima
3 para klubasica
6 dkg vrgaja
3 vitrice češjaka
žlica i pol masti
2 žlice kuruzne mele
1 žlica bijele mele
sol, prper, slatka paprika, malo octa
žlica paradajza
1 lorbek list
Klubasice se opereju i deneju kuhati s opranim i poparjenim vrgajima, kosanim lukom, češjakom i lorbekom. Da se klubasice skuhaju zemeju se vun pa se doda u juhu paradajz, prper, sol i ucet.
Napravi se zafrig na masti, dok postane smeđkasti doda se slatka paprika i siple se v juhu pa se kuha po malo oko 15 min. Na kraju se proba i doda soli ili začina ako trieba.
Laura Plantak, 7.c.
RECEPTI IZ BUDUĆNOSTI
JELA:
– pečena piletina iz laboratorija sa krumpirom i zelenom salatom iz kućnog staklenika
– pečeni krumpir iz superpećnice3000 začinjen soli iz laboratorija i paprom sa Marovog polja papra
– zelje varivo iz kućnog staklenika sa raznim začinima iz Merkura i Marsa
PIĆA:
– sok od jabuke tretirane u laboratoriju
– milkshake od plave jagode iz nepoznate planete, kravljeg mlijeka (pravog) i šumskog voća iz planete Phaeton
– sok od jare iz planeta PSR B1957+20 b
Deserti:
– klipiči punjeni blaskom (vrsta sira sa planete Proksime Centaure b)
-štrukli sa svježim sirom tretiranim iz laboratorija
-kremšnite originalnog recepta naših baka ili možda djedova iz davnine (ukusno)
(U budućnosti ima puno znanstvenika i skoro svaki Hrvat/ica ima u kući svoj Portal9000 sa kojim može putovati na druge planete i sa njih donijeti te namirnice na Zemlju, točnije u Hrvatsku i posaditi ih u svoj kućni staklenik i u svoju posebnu ljubičastu zemlju sa planete 2M1207 b i da se zna, sve su ovo prave planete.)
Ovo je po meni normalni meni iz budućnosti u Hrvatskoj, točnije Sračincu, hvala vam na pažnji!
Neo Stolnik 7.c
Mentorica: Snježana Tramburovski
