U našoj školi, 11. studenog, obilježili smo Dan u kojem cijela škola čita, raznim slikopričama, slikovnicama, časopisima, bajkama i pričama potaknuli smo naše učenike na čitanje.
U tome su jednako uživali i učenici, a i učitelji.
Slikopriče i slikovnice su naše prvo štivo, a i naši prvašići uživaju čitajući.
Možda jest neko drugačije vrijeme, vrijeme ekrana, digitalnih časopisa i portala, ali nema ljepšeg osjećaja od držanja zanimljivog časopisa u rukama, listanja, čitanja i gledanja ilustracija i fotografija.
To su shvatili i učenici drugih i trećih razreda te prolistali: Smib, Zvrk, Radost, Modru lastu, Moj planet i Prvi izbor.
Djeca čitanjem proširuju i bogate svoj rječnik, dolaze do novih spoznaja, razvijaju svoje stavove te prepoznaju dubinu emocija. Sve to temelj je za odrastanje jer djeca čitanjem priča i bajki razvijaju ljubav prema knjizi.
Zato naši četvrtaši rado čitaju bajke Ivane Brlić Mužuranić i Gregov dnevnik u kojem dječak Greg čitatelje na zabavan način vodi kroz svoje školske i obiteljske nevolje i avanture.
učiteljice Mihaela Novak i Tihana Vugrinec
Čitanje i pisanje neodvojive su vještine
Već drugu godinu za redom u našoj školi kao kvalitetni prioritet godišnjeg kurikuluma ističe se važnost poticanja čitanja. Ove godine nastojali smo u svoje planiranje uključiti što više različitih nastavnih predmeta kako bismo učiteljima i učenicima približili važnost stalnog i sustavnog čitanja znanstveno popularnih tekstova, književnih djela, novinarskih stručnih tekstova.
Pomalo i prestrašeni istraživanjima koji nam skreću pažnju na pojavu digitalne demencije i njezinog učinka posebice na mlade ljude, nastojimo se svakodnevno uloviti u koštac s nedostatkom rječnika kod mladih i to posebice u onom dijelu akademskog vokabulara koji će im omogućiti snalaženje u današnjem vremenu.
Kroz godinu najavili smo niz novih aktivnosti, ali i odlučili zadržati ono što nam se činilo korisno tijekom prošle godine.
U školskoj godini 2022./23. postavili smo nekoliko važnih ciljeva i aktivnosti:
– pružiti mogućnost učenicima da sami biraju što će čitati i time povećavati šansu da će zapravo čitati
– poticati čitanje različitih tekstova (znanstvenih, književnih, popularnokulturnih i dr.)
– pojasniti što čitanje čini našem mozgu, pojasniti pojmove dubinskog čitanja i čitanja s razumijevanjem
– osvijestiti da je čitanje sastavni dio našeg mentalnog zdravlja
– osvijestiti da se naš vokabular proširuje čitanjem
– čitanje, slušanje, govorenje i pisanje vještine su koje su povezane i one nas osposobljavaju za procese kritičkog mišljenja
– čitanje lektire na engleskom jeziku.
Brojne aktivnosti su predviđene za cijelu nastavnu godinu: dan čitanja u našoj školi u terminu Mjeseca hrvatske knjige, čitanje učitelja hrvatskog jezika koji predaju u 7. i 8. razredu učenicima 3. i 4. razreda i čitanje učenika 4. razreda učiteljima, izrada likovnih materijala vezanih uz knjigu, izložbe i radionice vezane na aktivnosti uz projekte Zaronimo u neznanu poeziju i Slavne ličnosti našeg kraja, čitanje knjiga na engleskom jeziku u sklopu nastave – Oxford Reading Club – Čitalački klub modernog doba ), projekt Ivan Goran Kovačić kojim se obilježava dvostruka obljetnica književnika Ivana Gorana Kovačića (1913. – 1943.), uključivanje naših učenika u izradu priručnika s leksičkim vježbama za učitelje, izvannastavna aktivnosti iz njemačkog jezika pokušat će izraditi slikovnicu na temu Čudesnog zmaja, aktivnosti vezane uz knjižnicu (čitanje srijedom i Čitanjem do zvijezda).
Dan kada čita cijela naša škola – 11. studenog 2022.
Prvoj aktivnosti Dan kada čita cijela naša škola 11.studenog 2022. odazvao se veći broj učitelja
predmetne i razredne nastave. Razredna nastava provodila je izradu razredne slovarice, slikopriče, igrokaza ili priče, čitanje tekstova na zavičajnom govoru/izrada zavičajnog rječnika, izrada putujuće priče (1.a počne, 1.b nastavi i tako dalje, po paralelkama ili cijela RN) i audio priče (snimanje audio zapisa učenika kako čitaju obrađeni tekst ili smišljaju neku vlastitu priču).
Predmetna nastava je svoj fokus stavljala na tumačenje riječi koje su učenicima bile nepoznate s obzirom na temu tekstova koje su se tijekom sata čitale.
Tako je na Geografiji učiteljica Janja Žnidarić učenicima prezentirala slikovnice o životu djece u afričkim državama, na satovima hrvatskog jezika učiteljice Briševac učenici su se upoznali s tekstom predgovora jezičnoga priručnika Nives Opačić “Hrvatski ni u zagradama” i otkrivali značenje manje poznatih riječi: globalizacija, stranputica, mijeh, sukljati, hrliti, ovlaš, šatrovački, ekvivalent, bastardni jezik, sluganski mentalitet, sirak.
Drugi sat učiteljice Briševac bio je vezan za pjesmu M. Krleže: Jesenja pjesma. Učenici su u bilježnicu pisali asocijativni niz na slike projicirane na platnu, uz glazbenu podlogu (Vivaldi, Četiri godišnja doba). Zatim su u grupama slagali stihove pjesme (izrezane riječi u kuverti) pokušavajući stvoriti vlastitu pjesmu. Objašnjavali su riječi: živina, čežnja, pušiti se.
Na satovima Likovne kulture učiteljice Dore Bakek učenici su ilustrirali poznati tekst G. Viteza: Kako živi Antuntun.
Na satovima Engleskog jezika učiteljice Anite Prester čitali su se tekstovi iz časopisa na engleskom jeziku. Učenici 6.a i 7.b uključeni u projekt Read your way to better English čitali su digitalne knjige na engleskom jeziku te su izrađivali umne mape i postere za svaku knjigu koju su pročitali. Neke od tema u tih knjigama su: zemlja, gradovi, plastika, planine, osjeti, mostovi…
Na satu razrednog odjela učenici 6.b razreda čitali su tekstove iz Modre laste. Saznali su mnogo novih i zanimljivih činjenica o lemurima te neke pojedinosti o našem gradu Zadru. Učenici su u tim člancima naišli na riječi za koje nisu znali što znače, kao osobenjak, tumarati, spomen, žrtva ljevanica, akustika, noćna posuda.
Učenici petih razreda na Hrvatskom jeziku čitali su pjesmu Ivana Gorana Kovačića: Mali pot, izdvajali nepoznate dijalektalne riječi, a zatim pisali vlastitu pjesmu i izrađivali ilustraciju za nju na temu šumskog puta. Od najboljih radova napravljena je izložba u učionici 38.
Sedmi c razred je popratio temu kriminalističkog romana popularno znanstvenim tekstom o Ivanu Vučetiću, ocu metode identifikacije s pomoću otiska prsta. Čitanje tog teksta poslužit će nam za pisanje vlastite kriminalističke priče u radionici kreativnog pisanja. Riječi koje su naučili: slijepi putnik, antropometrija, daktiloskopija, papilarne linije.
Dakle čitanje i pisanje, neodvojivi su procesi i nužni u razvoju našeg mozga. Najljepše od svega jest da su učenici uživali istražujući nepoznata područja i tražeći riječi koje su ključne za razumijevanje novog teksta. U nastavku prilažemo fotografije njihovih radova.
učiteljica Snježana Tramburovski
