LISTOPAD – MJESEC ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE
NAŠE ZDRAVE NAVIKE
Prehrana
Hrvatska spada u države s najviše pretile djece. Jesmo li se začudili pomalo nad tom činjenicom? Možda, no pokušajmo sagledati činjenice.Najvažniju ulogu u prehrambenim navikama djece imaju roditelji. Kad bismo pitali djecu, jele bi se samo pizze, grickalice, slatkiši i pili gazirani sokovi. Djeca, čiji se roditelji pravilno hrane, vjerojatno će i kao odrasli zadržati dobre navike, stoga je važno da im se kuha raznovrsna hrana što je više moguće, u školskoj kuhinji, ali i kod kuće. U današnje doba, mnogo ljudi je zauzeto i vrlo zaposleno pa tako nemaju vremena za kuhanje. Razumljivo, ali i neprihvatljivo ako je zdravlje prioritet svakog od nas. Svi bismo se trebali potruditi birati raznoliku hranu i s kvalitetnim nutritivnim vrijednostima. Danas je lakše djetetu dati 10 eura i reći neka naruči pizzu i time naizgled „nahraniti dijete“. Stvarni rezultat toga je loš odabir namirnica, nedostatak vitamina, minerala i vlakana, a suvišan unos masti, ugljikohidrata, a ponekad i bjelančevina.
Većina djece započinje dan preskakanjem doručka, koji je zapravo najvažniji obrok u danu. Time se čini velika pogreška za održavanje zdravlja organizma. Ljudi i inače preskaču obroke kako bi smršavili, ali ova navika može imati vrlo negativan učinak. Ona u konačnici dovodi do nedostatka hranjivih tvari, mogućeg prejedanja kasnije u danu i posezanja za brzim grickalicama kako bi se ublažila glad. Obroke se ne smije preskakati, ali je također bitno da su oni kvalitetni i da namirnice koje konzumiramo pažljivo odabiremo. Potrebno je izbjegavati prerađenu hranu koja često sadrži velike količine šećera, masnoća i soli, a birati hranu s puno vlakana. Jesti puno voća i povrća jer je u njima puno nutrijenata koji nam pomažu u održavanju zdravlja. Na odabir naših namirnica velik utjecaj ima reklamiranje proizvoda pri čemu najviše prednjači reklamiranje nezdravih proizvoda počevši od gaziranih pića i nezdravih grickalica. Mediji, razni sadržaji na društvenim mrežama također imaju utjecaj na naš odnos prema hrani. Slike mršavih, pothranjenih modela mogu nam iskriviti stvarnu sliku o ljepoti ljudskog tijela i općenito zdravom tijelu. Dolazi se tako do mišljenja kako se treba smršaviti pod svaku cijenu i bez konzultacija s liječnikom. Sve češće se razvijaju poremećaji hranjenja poput bulimije ili anoreksije. Bulimija je namjerno izbacivanje hrane nakon jedenja, a anoreksija ograničeni unos hrane i strah od debljanja, iako je zapravo tijelo pothranjeno. Ekstremna težina, bila ona prevelika ili premala, nije zdrava, niti je ona normalno stanje. „Ono si što jedeš“ možemo protumačiti na različite načine. Ako gledamo doslovno, ono što pojedemo postaje dio nas, hranjive tvari iz namirnica postaju dio naših stanica.
Na usvajanje zdravih prehrambenih navika utječe cjelokupno okruženje, društveni utjecaj i reklame, zato smatram kako se treba obazirati na medije koji reklamiraju zdravu hranu i ističu značaj uravnotežene prehrane. Roditelji bi se trebali organizirati i imativremena djetetu pripremati različite zdrave obroke i naviknuti ga na takav način prehrane. Da bi se potaknula zdrava prehrana kod djece, potrebno je od njihove najranije dobi usvajati zdrave životne navike. Konzumirati raznovrsnu prehranu, objasniti djetetu da samo shvati stanje i važnost zdravih prehrambenih navika kako bi mlada populacija izrasla u zdrave ljude.
Rea Ganzer
Mentorica: učiteljica Snježana Tramburovski
