DEBATNI KLUB I OVE GODINE AKTIVAN U ŠKOLI
Mentalno zdravlje
Debata: Brine li Republika Hrvatska o mentalnom zdravlju svojih građana?
Kao Debatni klub škole s više od 23 godine postojanja prihvatili smo se i ove godine debate s otvorenim elementima parlaonice za sve učenike, kako bismo podržali Projektni tim naše škole u njihovoj Erasmus avanturi.
U utorak 17. ožujka 2026. u našoj školi okupili su se brojni učenici od 6. do 8. razreda i neki učitelji koji su izdvojili svoje vrijeme te naše stručne suradnice, pedagoginja i psihologinja, kako bi prisustvovali ili aktivno razgovarali u debati: Brine li Republika Hrvatsko dovoljno o mentalnom zdravlju svojih građana. Debata je bila otvorenog tipa, i uz afirmacijski tim (Iva Debić i Vito Cestar) te negacijski tim (Ivan Grgić i Eva Herceg) učenici su mogli međusobno postavljati pitanja i odgovarati. Članovi Debatnog kluba proveli su dvadesetak sati u istraživanju dokumentacije i programa kako bi stvorili okosnicu razgovora svojim govorima. Učenici su bili iznimno zainteresirani što je vidljivo prema njihovim brojnim znatiželjnim pitanjima postavljenim psihologinji koja im je nastojala jasno i detaljno odgovoriti. Ovaj susret učenika dao je uvid u potrebu za ovakvim strukturiranim razgovorima, a goruću temu otvorio za daljnji rad i istraživanje kroz radionice ili neke druge aktivnosti.
Snježana Tramburovski (voditeljica Debatnog kluba i mentorica učenicima)
OSVRT NA OVOGODIŠNJU DEBATU
Ova debata otvorila je kompleksno i važno pitanje o stanju mentalnog zdravlja u Hrvatskoj i zamislila nas nad pitanjem čini li država dovoljno da svojim građanima omogući pravu zdravstvenu pomoć i skrb kod dijagnoze mentalnih oboljenja, pri čemu su obje strane iznijele dobre, ali suprotstavljene argumente.
Afirmacijska skupina naglašavala je nedostatke sustava dok je negacijska pokušala pokazati da određeni pomaci ipak postoje. S jedne strane, afirmacijska skupina uvjerljivo je istaknula da, iako planovi postoje, konkretna briga za mentalno zdravlje ne. Posebno su naglasili problem financiranja ističući da se za mentalno zdravlje izdvaja svega 3 – 4% zdravstvenog proračuna, što je znatno ispod europskog prosjeka. Također su ukazali na to da većina sredstava odlazi na liječenje, a ne na prevenciju, što dugoročno ne rješava problem. Njihovi argumenti o dugim listama čekanja, nedostupnosti psihoterapije i velikim razlikama između urbanih i ruralnih područja dodatno su ojačali tvrdnju da sustav nije dovoljno učinkovit.
S druge strane, negacijska skupina naglasila je da Hrvatska ipak ulaže određene napore u poboljšanje mentalnog zdravlja. Isticali su postojanje kampanja poput „Brini o sebi” i „Nešto zbilja važno”, kao i različitih strategija i institucija koje se bave ovim pitanjem. Time su pokušali pokazati da problem nije zanemaren, već da su promjene u tijeku, iako možda sporije nego što bi se željelo. Uspješno su argumentirali da se svijest o mentalnom zdravlju u društvu postupno povećava, što je važan korak naprijed.
Unatoč tome, afirmacijska skupina uspjela je snažnije argumentirati svoju poziciju kroz konkretne primjere i statistike. Posebno su se istaknuli dijelovi o stigmi gdje je naglašeno da mnogi ljudi i dalje skrivaju svoje poteškoće zbog straha od osude, kao i podaci koji pokazuju nisku razinu prihvaćanja osoba s mentalnim bolestima.
Osim toga, spominjanje ranjivih skupina, poput djece, mladih i branitelja s PTSP-om, dodatno je podcrtalo ozbiljnost problema i posljedice nedovoljne skrbi.
Zaključno, debata je, prema mojem mišljenju, jasno pokazala da Hrvatska još uvijek nema sustav koji mentalno zdravlje tretira kao pravi prioritet. Postoje pomaci, ali oni nisu dovoljno snažni ni sustavni da bi osigurali dostupnu i kvalitetnu pomoć svim građanima. Upravo zato, ova tema ostaje iznimno važna i zahtijeva daljnju pažnju.
Eva Herceg, učenica 8. a razreda i dugogodišnja članica Debatnog kluba OŠ Sračinec
