Mračne tajne čokolade

(osvrt na istoimeni dokumentarni film)

Svi smo mi dobro upoznati s bijelom ili smeđom, velikom ili malom, slatkom poslasticom koju nazivamo čokolada. Čokoladu možemo kupiti u bilo kojoj trgovini, trafici, benzinskoj crpki i sl. Jeste li se ikad zapitali koji je najvažniji sastojak čokolade i kako izgleda njegov put do tvrtke koja ga koristi za čokoladu? Ja ću vam odgovoriti na to pitanje.

Najvažniji sastojak čokolade je kakaovac. Obala Bjelokosti proizvodi 40% kakaa na svjetskoj razini. A 40% kakaovca iz Obale Bjelokosti potječe iz šume Goin-Debe. Ta šuma se uništava kako bi bilo mjesta za plantaže kakaovca. Plantaže kakaovca u šumi Goin-Debe su ilegalne jer je šuma zaštićena. U šumi su ilegalni logori u kojima živi 40 osoba, točnije ukupno živi 40 muškaraca i dječaka. Jedna trećina radnika su dječaci, što je zapravo zastrašujuće jer djeca ne smiju raditi na plantažama kakaovca, to je ropstvo i to kriminalno djelo se kažnjava kaznom od 6 mjeseci zatvora. Dječaci koji rade na ilegalnim plantažama u šumi Goin-Debe kupljeni su iz susjedne zemlje Burkina Faso. Ta djeca rade besplatno (to može trajati godinama) sve dok ne dobe svoju parcelu. Radnici beru plodove kakaovca i otvaraju ih mačetama, kada ih otvore unutra su još bijele sjemenke, a te sjemenke će kupiti čovjek kojeg šalje zadruga, radnici ga zovu tragač. Svaki dan po desetak tona kakaovca ulazi u trgovački lanac. Jedan od tragača koji dolazi u logor šume Goin-Debe je zaposlenik Coopaweba. U Coopawebu se taj kakaovac obrađuje i izvornici kupuju kakaovac. Izvornik Coopaweba je Cargill, Cargill trguje sirovinama i svoj kakaovac prodaje velikim tvrtkama kao što su Nestlé, Mars, Hershey, Lidl, itd. Naravno ima i onih koji legalno uzgajaju kakaovac, bez krčenja šuma ili dječjeg rada. No, oni su, kao i svi drugi, premalo plaćeni te ne mogu platiti svojoj djeci obrazovanje.

Stvarno je strašno i uznemiravajuće što se događa u Obali Bjelokosti, ali ona nije jedina država u kojoj ima dječjeg rada koji je ilegalan. Jeste li se zapitali zašto roditelji iz Burkine Faso prodaju svoju djecu da rade na plantažama kakaovca? Odgovor je jeziv. Zato jer nemaju novaca, gladni su pa zato djeca moraju raditi i zaraditi novac za svoju obitelj. Djeca su morali odbaciti obrazovanje koje im je nedostižno, odbacili su druženje s obitelji, prijateljima, sve su odbacili kako bi zaradili novac za svoju obitelj.

Mislite li da u oni okusili čokoladu?

Vjerojatno nisu jer nemaju dovoljno novaca, ona je luksuz koji si mogu priuštiti bogatiji građani svijeta. Uzgajivači kakaovca su vrlo malo plaćeni što im predstavlja velike probleme. A mi svaki dan možemo kupiti i okusiti čokoladu za koju oni nemaju dovoljno novaca. No, nešto se promijenilo. 2018. se dogodio važan preokret. Gana i Obala Bjelokosti su odlučile da se kakaovac neće više isporučivati proizvođačima dok se radnicima ne podignu naknade 30% što je u novcu samo 30 centi, ali je znak i protest da je svima dozlogrdilo iskorištavanje, no i dokaz da aktivizam i rad filmskih djelatnika koji snimaju ovakve dokumentarce pridonosi promjenama u svijetu.

Autor teksta: Ivona Vrček, 8.c

Mentorica: učiteljica Snježana Tramburovski