Mletačka Republika

Mletačka Republika

Ona se često spominje u udžbenicima povijesti, pa evo malo više detalja o njoj…

Rani srednji vijek

Venecija ili kroz prošlost poznata Mletačka Republika je bila pomorska i trgovačka sila. Mletačka Republika se razvila oko grada Venecije. Postanak grada – republike povezuje se s provalama barbara između V. i VI. stoljeća. Grad je dobio ime po Venetima, koji su živjeli u mletačkoj laguni kao ribari. Prvi mletački dužd se spominje 697. godine, a imenovao ga je Bizant. Nakon 726. godine dužda su birale domaće obitelji dok ga je Bizant samo potvrđivao. To je bilo tako jer je Venecija tada pripadala Bizantu. U vrijeme bizantsko-franačkog sukoba Venecija je nakratko potpala pod vlast Franačke, ali se već nakon Aachenskog mira 812. godine vratila Bizantu. Venecija je postala pomorska sila u IX. stoljeću u vrijeme dužda Petra Trandenika, koji je sudjelovao u ratu Bizanta protiv Saracena. U ranom srednjem vijeku Mlečani su se bavili trgovinom robljem i izvozom drva. Drvo je bilo jako važno za izgradnju mletačkog brodovlja, ali i kao skupocjeni proizvod koji su najviše kupovali Arapi. Budući da je geografski položaj upućivao Veneciju na posredničku trgovinu između istoka i zapada, morala je svoju trgovinu osigurati dominacijom nad istočnojadranskom obalom. Zbog toga dolazi u sukob sa hrvatskim i neretljanskim vladarima. Nakon nekoliko uzaludnih pokušaja da silom osigura neometanu plovidbu uz hrvatsku obalu bila je prisiljena potkraj IX. i X. stoljeća plaćati danak hrvatskim i neretljanskim vladarima. Venecija je u X. stoljeću gospodarski i vojno ojačala pa je dužd Petar II. Orseolo ukinuo plaćanje danka i poduzeo ratni pohod protiv Hrvatske te zauzeo dijelove hrvatske obale. U spomen na ta zbivanja odvija se svake godine na blagdan Uzašašća svečana ceremonija Zaruke s morem. Dužd je bacao u more prsten kao simbol povezanosti Jadrana s Venecijom. U XI. stoljeću Venecija se oslobodila bizantskog vrhovništva i dobila velike povlastice u Bizantu, a Bizant joj je prepustio Dalmaciju i Istru. Glavna privredna djelatnost Venecije je bila izgradnja i popravak brodova. U gradu se razvila proizvodnja stakla, ali su zbog učestalih požara proizvodnju stakla prebacili na otok Murano.

Razvijeni i kasni srednji vijek

Venecija se obogatila prijevozom križara u križarske ratove. Četvrti križarski rat je bio veliki mletački pothvat pod vodstvom E. Dandola, te su Mlečani osvojili Zadar 1202. godine i Carigrad 1204. godine. Na teritoriju Bizantskog Carstva Mlečani su osnovali Latinsko Carstvo. Potkraj XIII. stoljeća započela je borba za prevlast u pomorskoj trgovini na Crnom moru i Sredozemlju između Venecije i Genove. Ratovi su trajali od 1257. do 1381. godine. U vrijeme rata s Genovom Venecija je doživjela i poraz od Ludovika I. Anžuvinca, hrvatsko–ugarskog kralja koji je Mirom u Zadru 1358. godine vratio svojem kraljevstvu sve posjede od Kvarnera do Drača. Venecija je završila rat s Genovom pobjedom i postala glavni gospodar Sredozemlja u trgovini. Kuga je bila najveći neprijatelj Venecije i ona je određivala demografsku sliku Venecije. Venecija je bila veliki grad i prema prvom pouzdanom popisu iz 1338. godine je imala više od 100 000 stanovnika te je uz Pariz, Firencu, Milano i Napulj spadala u najveće europske gradove. U velikoj epidemiji kuge 1347. /1348. pomrlo je oko 60 % stanovnika Venecije. Tek 1500. godine grad je imao ponovo više od 100 000 stanovnika. Venecija je 1416. pobijedila osmansku mornaricu kraj Galipolja. Od 1409. do 1420. Venecija je zauzela veliki dio hrvatske obale i otoka. U svojem je zaleđu u XV. i XVI. stoljeću zavladala Vicenzom, Fererom, Veronom, Padovom, Ravenom i Cremonom. Pad Carigrada u ruke Osmanlija 1453. godine značio je za mletačke trgovce gubitak velikih tržišta jer je Venecija bila u ratu s Osmanlijama.

Novi vijek

Otkrićem Amerike i otkrićem pomorskog puta za Indiju Venecija je izgubila svoju prevlast u pomorskoj trgovine jer se pomorska trgovina s Mediterana prebacila na Atlantski ocean. No, u XVI. stoljeću Venecija je i dalje zadržala svoju moć i bogatstvo. Venecija je bila jedna od najvažnijih tiskarskih središta u Europi, a posebno je bila važna tiskara Manuzija. Mletački tiskari su bili jako važni i za hrvatsku kulturu budući da su se hrvatske knjige tiskale većinom u Veneciji. Od XVI. stoljeća Venecija je bila istaknuto umjetničko središte. Slabljenje Venecije je započelo u XVII. stoljeću i nastavilo se je u XVIII. stoljeću kada je prestala biti važan politički čimbenik. Venecija je u XVIII. stoljeću postala mjesto privlačno bogatim ljudima i pustolovima koji su u Veneciji uživali u znamenitostima, spomenicima, mjestima za zabavu i igračnicama. Napoleon je 1797. osvojio Veneciju i ukinuo Mletačku Republiku. Mirom u Campoformiju mletački posjedi u Albaniji i jonski otoci pripali su Francuskoj, a veći dio mletačkog teritorija s Venecijom, Istra, kvarnerski otoci, mletačka Dalmacija, te Boka kotarska Habsburškoj Monarhiji. 1805. svi ti posjedi su pripali Francuskoj, a 1815. vraćeni su Habsburškoj Monarhiji. U talijanskoj revoluciji 1848. godine za ujedinjenje Italije sudjelovala je i Venecija pa je tako u ožujku izbio protuaustrijski ustanak i proglašena je Neovisna Republika Venecija. Godinu dana kasnije Habsburška Monarhija je zavladala Venecijom i vladala njome sve do 1866. godine kada je područje Venecije bilo pripojeno Kraljevini Italiji.

Suvremeno doba

Venecija je tijekom 20. stoljeća postala važna luka iz koje su isplovili brojni brodovi i trajekti i otisnuli se u Sredozemlje.

Tijekom 20. stoljeća Venecija je postala važno turističko središte Italije koje posjećuju turisti cijelog svijeta i dive se gradu na moru, plove kanalima umjesto da hodaju ulicama, posjećuju karneval, kupuju murano staklo i uživaju u ljepotama povijesti koji se ocrtavaju u svakom djeliću prekrasne Venecije.

Literatura: Velika ilustrirana povijest svijeta, Otokar Keršovani, Rijeka 1974.

Fotografije: Internet

Učenica: Ivona Vrček 6. c

Mentor: Margareta Skuhala Juričić